Studija provedena na Sveučilištu u Salt Lake City-ju svakako je vrijedna pažnje, prije svega potencijalnim rekreativcima koji su u potrazi za aktivnošću koja će, osim porastom aerobnog i anaerobnog kapaciteta, maksimalnog primitka kisika i mnogih drugih pozitivnih čimbenika, rezultirati i povećanjem mineralne gustoće kostiju te samim time dugoročno kvalitetnijim zdravstvenim statusom.
Ispitanici su sačinjavali dvije grupe. Kontrolnu je predstavljalo 15 muškaraca rekreativaca (vozili bicikl po cesti), a eksperimentalnu 30 aktivnih muških sportaša (16 brdskih i 14 cestovnih biciklista) koji su u razdoblju od 8 +/- 4 godine trenirali 11 +/- 3 sata tjedno te konstantno i nastupali na utrkama. Brdski biciklisti su bili u prosjeku mlađi i težili manje nego cestovni biciklisti i rekreativci, što je sve uzeto u obzir pri krajnjoj interpretaciji rezultata. Dvostruko energetskom apsorpciometrijom (DEXA) mjerena im je mineralna gustoća lumbalnog dijela kralježnice, proksimalnog dijela femura (bedrene kosti) te cijelog tijela. Također su izmjereni i postoci potkožnog masnog tkiva, plućni kapaciteti i sl. no glavni cilj je bio utvrđivanje razlika u mineralnoj gustoći kostiju ispitanika te je istraživanje dalo sljedeće rezultate:
1. Mineralna gustoća kostiju je značajno veća u brdskih biciklista u odnosu na cestovne
2. Mineralna gustoća kostiju cestovnih biciklista nije pokazala značajno veće vrijednosti u aktivnih natjecatelja u cestovnom biciklizmu u odnosu na rekreativce iste aktivnosti
Kao što je poznato, mineralna gustoća kostiju važan je segment održavanja optimalnog zdravlja u mladosti, kako bi se kvalitetno stečena koštano-zglobna osnova mogla održati i tokom narednih životnih razdoblja te rekreativnim prakticiranjem koje će utjecati na poboljšanje sastava kostiju ukoliko optimalna baza već nije stečena prilikom rasta i razvoja. Iako će ovo istraživanje možda pomoći i biti korisno trenerima i sportašima, njegova šira primjena odrazit će se u rekreativnom sportu, jer za zaključak pruža sljedeće: ukoliko niste aktivni sportaši, a stalo vam je prvenstveno do razvoja i očuvanja čvrste i kvalitetne koštano-zglobne strukture čija će važnost izaći na vidjelo u starijoj životnoj dobi (prevencija osteoporoze, reume, bolesti zglobova, prijeloma kostiju i sl.), osim prehrane bogate kalcijem pomognuto vitaminima C i D za bolju apsorpciju, esencijalnim masnim kiselinama, plavom ribom, mliječnim proizvodima, cjelovitim žitaricama itd., ukoliko ste u financijskoj mogućnosti, svakako se kao jedna od najboljih aktivnosti preporuča BRDSKI BICIKLIZAM.
Koštano-zglobna Struktura

Luka Leško, udruga Drite (studenti kineziologije u znanstveno-stručnom radu)
RAZLIKA U MINERALNOJ GUSTOĆI KOSTIJU BRDSKIH I CESTOVNIH BICIKLISTA
Osim što se razlikuju po mnogim drugim faktorima, brdski i cestovni biciklizam svojim različitim stimulansima nikako ne ostavljaju jednake učinke na organizam, kako natjecatelja tako i rekreativaca.
Brdski biciklizam, naime, svojim neravnim terenima prožetim usponima i strminama širokog raspona stupnjeva, češćim i znatnijim promjenama tempa i ritma vožnje te daleko većim vibracijama u odnosu na cestovni biciklizam, za trag ostavlja i promjene u koštano-zglobnoj strukturi čovjeka.