Pripremi bicikl za blato!

Iako je uglavnom lijepo i sunčano u zadnje vrijeme, tu i tamo nas iznenadi obilna kiša čiji je rezultat blatne staze po kojima se vozimo. Ovaj puta mislimo na šumske staze koje su naš teren na manje-više svakoj vožnji. Obično se dogodi da kad vidimo kišu, odmah odustajemo od vožnje i to je to. Idemo kad se vrijeme popravi, a do tad smo uglavnom nezadovoljni jer nismo bili nigdje, a dan prolazi. A sutra možda nećemo moći, jer je gužva na poslu, obiteljske obaveze, zadaće, ispiti i što sve ne.
Pa kako mi to rješavamo?
Imamo u glavi jedan relativno jednostavan koncept koji uvijek koristimo.
Ovdje ćemo se osvrnuti samo na trosatne vožnje koje ne traže da budete suhi ko barut za vrijeme vožnje, jer po povratku se vraćate kući i ugrijat ćete se ubrzo nakon.
Blatobrani
Za početak, blatobrani, mi ih nekad imamo, nekad ne. Ono što je karakteristično je da ćete pijeska i blata imati i u ustima ako nemate blatobrane :). Oči možete zaštititi prozirnim naočalama, ali ni buff preko usta vam neće pomoći kad blato sa prednjeg kotača krene po vama. Dakle, prednji blatobran je must have. Onaj koji smo našli kao najbolji izbor i fora izgleda je:

Dobro odrađuje posao i u tom slučaju će prozirno naočale biti dovoljne. Stražnji blatobran je po izboru, njega mi ne stavljamo osim ako nemamo vodonepropusne hlačice poput ovih. Bike dres nije vodonepropusan, tako da je u tom slučaju dobro imati i stražnji blatobran.

Gume?
Mi vozimo razne modele i testiramo hrpu guma, pa bi vam savjetovali da u vrijeme kada je promjenjivo vani vozite gume sa nešto rjeđim čepovima te da su veći od onih za suho vrijeme. Ne moraju biti isključivo za blato gume, ali moraju imati to u svom opisu. Razlika u gripu i vožnji je ogromna.
Tlak treba malo spustiti u gumama da budu mekše te time stvaraju bolji kontakt s podlogom.
Suspenzija?
Pisali smo o setup-u suspenzije, odnosno tlaku koji je potreban za određenu težinu vozača. Greška koju nerijetko čine vozači je da tlak ostavljaju jednakim kroz cijelu godinu te zbog toga nikad ne kupe pumpu za suspenziju koja je obavezan alat svakog tko ima suspenziju sa zračnim komorama. Na blatnu stazu izlazite sa nešto mekšom stražnjom suspenzijom za uspon te nešto krućom prednjom za rupe koje će napraviti kiša i koje vas mogu iznenaditi;). Krući prednji kraj će osigurati da kotač prođe kroz dublju rupu, pa nećete zapeti prednjim krajem i preletjeti preko volana. Bolji grip i bolja kontrola bicikla. Koliko mekše suspenzije će vama pasati, to je subjektivno i sami ćete kroz par vožnji ustanoviti što vam paše.
I ono što svakako ne bi propustili je pranje nakon vožnje ;). Blato zadržava vlagu i ako ga ne isperete, bicikl dosta brže propada ;).

Nema stajanja

Kod mokrih i blatnih podloga najvažnije je da se nastavite kretati cijelo vrijeme, trenutak kada se zaustavite može značiti da dalje više nećete moći biciklom, već pješice. Slično kao i kod vožnje auta po snijegu, pogotovo na uzbrdici. Težite tome da se ne zaustavljate i ako možete birati između blata i lokve, odaberite lokvu, često je podloga u vodi čvršća jer je blato isprano.

Okretni moment

Okretanje pedala mora biti jednolično, bez naglih pokreta i nagle pomjene ritma jer će vam tada proklizati stražnji kotač i stat ćete. Ako ste na uzbrdici, nećete se više moći pokrenuti bez obzira koliko se trudili. Zato pazite na snagu kojom pritišćete pedale.

Kadenca

Odabir kadence je u tim uvjetima dosta kompliciran zadatak, u svakom slučaju nemojte ići preko 70 okretaja u minuti jer na taj si način ostavljate prostora za nagla ubrzanja ukoliko trebate savladati neki uspon ili podići prednji kotač preko prepreke. S tom rezervom ćete savladati i naglu promjenu terena sa suhog na blato te ćete početi prije blata pedalirati brže i dići okretaje na 110 kako bi blatan dio prošli s većom brzinom.

Položaj tijela

Pravilna postura prilikom sjedenja i stajanja je izrazito bitna u blatu. Važno je imati na umu da čvrstim sjedenjem osiguravate dobru trakciju stražnjeg kotača, naginjanjem prema naprijed osiguravate trakciju prednjeg kotača kad mijenjate smjer, a stajanjem na nogama omogućavate preraspodjelu težine kroz bottom bracket. Stajanje na nogama vam daje najveću kontrolu raspodjele težina i trakcije. Te tri posture nije moguće izvoditi istodobno, tako da je potreban dobar odabir ovisno o terenu koju ćete posturu odabrati.

Kod stajanja je dosta teško zadržati jednolične okretaje kroz blato, pa ćete tu posturu koristiti samo ukoliko je stvarno potrebno na velikim usponima i strmim padovima terena, ostatak terena probajte čim više sjediti.

Trik u dobrom manevriranju je da u sjedećoj pozi budete spremni na naglo dizanje na noge ili naginjanje naprijed kako bi se prilagodili terenu pred vama.

Kako brže prolaziti blatne dionice?

Kako? To je puno teže nego se čini, ali uz pravilno vježbanje znatno ćete poboljšati tehniku, a time i brzinu prolaska. Kroz blato bicikl se kliže i mijenja pozicije, što često može završiti padom. Bit je da ostanete na biciklu, da malim i laganim pokretima tijela korigirate bicikl, jer vam naglo okretanje volana, kočenje ili gaženje po pedalama neće pomoći.

Da bi bolje osjetili bicikl i da bi ga pravilno usmjeravali na kliskom terenu, za početak vježbajte sljedeću vježbu. Sjedite na bicikl i vozite se što sporije možete, pustite bicikl neka se lagano kreće, a vi za to vrijeme održavajte ravnotežu pokretima tijela naprijed nazad i u stranu. Izbacivanjem koljena također ćete uspijevati u tome. Sasvim lagano i polako okrećite pedale i nemojte koristit kočnice. To možete trenirati i na nekom tvrdom terenu. Na taj način ćete savladati te sitne pokrete tijela koji su vam potrebni za korekciju bicikla kad počne kliziti.

Sljedeće što važno je da trenirate proklizavanje, najbolje je da nađete ravnu i klisku površinu poput friško pokošene mokre livade te na njoj vježbate skretanje kako bi isprovocirali klizanje prednjeg i stražnjeg kotača, učestalim vježbanjem naučit ćete kad i kako se proklizavanje odvija te ćete vježbom od ranije to moći lagano korigirati odnosno biti spremni na naglu promjenu trakcije.

Nakon tih vježbi probajte se uputiti na neki blatni teren, sjedite na bicikl, opustite tijelo, ruke i noge, nemojte biti ukočeni jer time blokirate gibanje bicikla ispod vas. Kad dođete na blato opustite se još više i lagano upedalirajte klizeći i, naravno, uživajte u tome ;)

Zavoji

Ulazak u krivine je nešto drukčiji, ali krivine su i dalje iste, stoga osnove prolaska su i dalje iste, odaberite putanju ulaska, gledajte izlazak iz krivine, unutarnju nogu izbacite prema krivini, a suprotnim laktom pratite krivinu. Jedina razlika je da je bicikl na kliskom terenu i za trakciju ćete se morati još malo pomučiti. Važno je da ulazak odradite s jačim potiskom bicikla na krivinu nego kod suhog, kako biste osigurali da čepići na gumama zagrizu u blato čim više. To ćete najbolje postići tako da vanjskom nogom jako potiskujete bicikl uz podlogu, i važno je da to napravite barem dva puta vrlo energično, ne samo jednom na samom ulasku u krivinu već kod ulaska i u sredini, dakle, bicikl ćete na neki način pumpati kroz krivinu.

Došlo doba da se blato proba! Da bi iskoristili svaki dan za bicikliranje potrebno je usavršiti ili prilagoditi tehnike vožnje. U ovom slučaju se radi o kliskim i blatnim stazama kada je potrebno više opreza i prilagodbe stila.